Vijesti

15. 11. 2019.

Barokna skulptura u Udinama

Sveučilište u Udinama bilo je 7. i 8. studenoga 2019. godine domaćinom simpozija Drvena barokna skulptura njemačke škole u Karniji i Valcanale.

Simpozij je organizirala dr. Giuseppina Perusini, profesorica muzeologije, umjetničke kritike i povijesti restauriranja na Sveučilištu u Udinama. Simpozij je bio u znatnoj mjeri obilježen temom obitelji Straub, jer su čak četiri sudionika projekta – prof. dr. Matej Klemenčič, Valentina Pavlič, Julia Strobl, mag. art. i dr. sc. Ksenija Škarić  – pozvana predstaviti rezultate svojih istraživanja. Osim toga, Alessandro Quinzi, kustos Muzeja provincije Gorizia, predstavio je skulpturu sv. Ivana Nepomuka iz fundusa toga muzeja, nedavno pripisanu Josephu Straubu, nakon toga i restauratorski istraženu i muzealno restauriranu. To je nastavak suradnje koja je počela upravo atribuiranjem navedene skulpture, što je rezultiralo i njezinim uvrštavanjem u katalog umjetnina obitelji Straub.

Prof. dr. Matej Klemenčič predstavio je vlastita najnovija istraživanja procesa, poslovnih običaja i legislature prijenosa kiparske radionice s majstora na njegova nasljednika. Valentina Pavlič pridonijela je toj temi izlaganjem novopronađenoga dokumenta važnoga za sukcesiju radionice Josepha Strauba Josephu Holzingeru, ali i za atribuciju umjetnina nastalih u prijelaznom razdoblju. Julia Strobl, mag. art. predstavila je nove arhivske podatke o Philippu Jakobu Straubu, ali i djela dosad nepoznatog člana obitelji koji je, u financijskom smislu, bio čak i najuspješniji među njima. Dr. sc. Ksenija Škarić predstavila je rezultate analize baze podataka obitelji Straub u segmentu koji se odnosi na tipologiju i tehnologiju te povijesne obnove i restauriranje.

Sudionici simpozija organizirano su posjetili prigodnu izložbu u Etnografskom muzeju Furlanije koju je također priredila dr. Perusini. Bila je to još jedna prilika za stručnu i znanstvenu razmjenu, vrlo važnu na prostoru kulturne tromeđe u kojoj njemačka, slovenska i talijanska nit zajednički pletu furlanski identitet, posredovanjem jezika, ali i likovnih ostvarenja.