Obitelj Straub

Philipp Jakob Straub (1706–1774)

Poput svoje braće, i Philipp Jakob Straub je svoje naukovanje počeo u radionici svoga oca u Wiesensteigu. Rodno je mjesto napustio 1721. godine kako bi se pridružio bratu Johannu Baptistu (1704. – 1784.) u Münchenu. Po dolasku u München zaposlio se u kiparskoj radionici Gabriela Luidla (1688. – 1741.). Godine 1730. Philipp Jakob, s namjerom dodatnog usavršavanja, seli se u Beč, gdje pohađa umjetničku akademiju. U Beču je vjerojatno radio kao šegrt u radionici Johanna Christopha Madera (1697. – 1761.), dvorskog kipara na dvoru princa Eugena Savojskog. I njegov je brat, Johann Baptist, radio u istoj radionici, što je presudno utjecalo na rani stil Philippa Jakoba. Nakon tri godine provedene u carskoj rezidenciji, seli se u Graz. Oženio se Annom Katharinom Schoy, udovicom štajerskog i carskog dvorskog kipara Johanna Jakoba Schoya (1686. – 1732.), te je preuzeo njegovu radionicu. Njegov rani stil karakterizira bečki Kaiser-Stil, koji je uklopio u barokne skulpture Graza. Naposljetku, to je označilo kraj umjetničke tradicije Johanna Jakoba Schoya i Marxa Schokotnigga, čije je izvorište u Italiji. Godine 1749./1750. izradio je svoje remek-djelo koje odražava njegov zadivljujući izražaj – interijer crkve Stadtpfarrkirche u Grazu. Zbog prepoznavanja njegovog djela od strane crkvenih i dvorskih pokrovitelja, Philipp Jakob Straub proglašen je dvorskim kiparom. Njegov umjetnički opus smatra se vrhuncem štajerskog baroknog kiparstva. Između 1750. i 1752. godine, blisko surađuje sa svojim nećakom, slavnim Franzom Xaverom Messerschmidtom (1736. – 1783.). Na mjesto pokrovitelja i predsjednika slikarske konferencije izabran je 1752. godine. Preminuo je 1774. godine u dobi od 69 godina te je pokopan na groblju Annenfriedhof u crkvi sv. Andrije u Grazu.