Vijesti

3. 5. 2019.

Novootkriveno djelo u opusu Franza Antona Strauba

Opus Franza Antona, najmlađeg člana obitelji Straub, od nedavno je povećan za još jedno djelo. Osim glavnog oltara u franjevačkoj crkvi u Kostajnici te propovjedaonice u tadašnjoj franjevačkoj crkvi u Mariji Gorici, do sada se Straubovo ime nije povezivalo s još nekim samostanskim redom.

Međutim, istraživanja dr.sc. Martine Ožanić, povjesničarke umjetnosti u hrvatskom timu u projektu Tragom umjetnosti obitelji Straub, utvrdila su još jedno djelo koje se do sada u literaturi "skrivalo" pod atribucijom nepoznatom pavlinskom kiparu. Riječ je dvjema skulpturama, sv. Nikodem i sv. Marija Magdalena, izvorno iz pavlinske samostanske crkve u Remetama nedaleko Zagreba, a danas smještenima u župnoj crkvi u Svetom Petru Čvrstecu. Unatoč brojnim dokumentima te brižljivo vođenim kronikama u pavlinskim samostanima, arhivska vrela o ovim su skulpturama (odnosno oltaru Trpećega Isusa s kojega najvjerojatnije potječu) vrlo skromna. Pretpostavlja se da su nastale oko 1760. godine, a osoba koje se provlači kao potencijalni naručitelj, ili možda samo kao poticatelj izgradnje, ponovo je zagrebački biskup Franjo Thauszy koji je osobito štovao Majku Božju Remetsku i često tu dolazio, pa nije isključeno da je upravo on preporučio Franza Antona za podizanje novog oltara.

Stilska i komparativna analiza ovih vrsnih skulptura pokazuju upadljive srodnosti s ostalim djelima u njegovom stvaralaštvu. Njihova trokutasto oblikovana lica s malim punašnim usnicama, tužno položenim očima, spiralno uvijenim pramenovima brade i kose, široka ramena te oblikovanje draperije i muskulature s izraženim detaljima prizivaju u sjećanje, primjerice, slično oblikovanje lika sv. Ivana Evanđelista u Prepolnom. Detalji figure sv. Marije Magdalene svojim snažim cilindrom vrata ili zmijolikim pramenom kose koji pada na rame srodni su kipu sv. Marije Magdalene u Prepolnom, a gesta s rupcem kojom tugujuća Marija Magdalena otire suze s lica evocira analogno rješenje na skulpturi desnoga anđela na oltaru u dvorskoj kapeli u Lužnici. Kiparske figure s naglašeno izvijenim tijelima pokazuju sličnosti sa svetačkim skulpturama na bočnim oltarima u Kloštru Ivaniću.

Svoja je razmatranja Martina Ožanić objavila u časopisu Peristil, a više detalja možete pronaći u kataloškoj jedinici u sklopu našeg online kataloga.

Fotografije: Hrvatski restauratorski zavod, Goran Tomljenović, 2019.