Vijesti

14. 12. 2018.

Studijski posjet Beču

Partneri iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Hrvatske okupili su se 27. i 28. studenog u Beču na studijskom posjetu i objedinjenom radnom okupljanju tehničke eskpertne grupe i ekspertne grupe za istraživanje Johanna Baptista Strauba. Okupljanje su uzorno organizirale mr. Julia Strobl, prof. dr. Ingeborg Schemper i mr. Elena Holzhausen. Partneri su imali čast da im se tijekom cijelog boravka pridružio i prof. dr. Peter Steiner, jedan od najcjenjenijih stručnjaka za Johanna Baptista Strauba.

Prvoga dana bili su organizirani posjeti crkvama u Beču u kojima se nalaze djela pripisana ili Johannu Baptistu Straubu ili njegovim suvremenicama, radi produbljivanja spoznaja o kiparskoj djelatnosti toga vremena. Prva crkva bila je župna i samostanska crkva sv. Augustina (Augustinerkirche) gdje se nalaze dijelovi crkvenog inventara iz bivše benediktinske crkve Majke Božje Monteserrato (Schwarzspanierkirche) u Beču koji su atribuirani Johannu Baptistu Straubu (klupe u lađi, dijelovi bočnih oltara - danas na atici oba bočna oltara uz trijumfalni luk - te skulpture anđela svirača na orguljama). Razvila se zanimljiva rasprava o klupama i njihovoj izvornoj boji, kao i o preinakama koje su zasigurno učinjene prilikom demontaže i smještaja u novom prostoru. U crkvi se također nalaze dvije skulpture, sv. Ambrozija i sv. Augustina, koje je prof. Schemper atribuirala Lorenzu Mattielliju, jednom od najznačajnijih talijanskih kipara koji su tijekom 18. stoljeća radili u Beču. Grupi se pridružio i restaurator, predavač Thomas Mahr koji je opisao konzervatorsko-restauratorske radove izvršene na tim dvjema skulpturama 2013/14. godine. Skulpture su kamene s površinom od štuka koja je dijlom mat a dijelom polirana.

Obilazak se nastavio u crkvi sv. Petra (Peterskirche) gdje se, uz dragocjene opaske prof. Steinera, raspravljalo o predloženim atribucijama kiparske grupe Mučeništva sv. Ivana Nepomuka Lorenzu Mattielliju, uz moguću suradnju s Johannom Baptistom Straubom. U idućoj crkvi Santa Maria della Neve (Minoritenkirche) partneri su imali priliku vidjeti četiri skulpture (koje je prof. Schemper pripisala Lorenzu Mattielliju) te četiri slike (oltarne pale s bočnih oltara, sada ovješene na zidovima lađe) podrijetlom iz Schwarzspanierkirche.

Nakon rasprave, studijski su posjeti toga dana završeni u župnoj crkvi sv. Mihaela (Michaelskirche), gdje je grupu dočekala restauratorica mr. Monika Mager koja je predstavila konzervatorsko-restauratorske radove u tijeku u pokrajnjoj Werdenbergerkapelle. U izlaganju je opisala probleme vezane uz konačnu prezentaciju kapele odnosno oltara Rođenja Kristovog iz 17. stoljeća s vrijednom slikom Franaz Antona Maulbertscha i skulpturalnom grupom Polaganja u grob (Franz Käßmann, 1819.). Za popodnevne sate bilo je rezervirano vrijeme za sastanke na Sveučilištu u Beču, Odsjeku za povijest umjetnosti, koji su započeli prezentacijom Julie Strobl o novim saznanjima i otvorenim pitanjima, a nakon čega je uslijedio radni sastanak s temama o nadolazećem izvještaju, kataloškim jedinicama te tekstovima za monografiju.

Idućega dana članovi projekta posjetili su župnu i hodočasničku crkvu Mariabrunn gdje su ih dočekali Walter Pröglhof, dr. Ernst Schödl i Manfred Blamauer. Osobit je naglasak usmjeren na glavni oltar čija atribucija nije do kraja rasvijetljena, što je potaknulo raspravu o vremenu nastanka i mogućim majstorima. Posjeti su zaključeni u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Laxenburgu, gdje se nalazi još jedno djelo također podrijetlom iz Schwarzspanierkirche u Beču, a riječ je o propovjedaonici atribuiranoj Johannu Baptistu Straubu i nastaloj između 1730. i 1734. godine. Razvila se vrlo zanimljiva i poticajna diskusija o izvornom izgledu (da li je izvorno bila cijela pozlaćena ili polikromirana) i o ikonografskom programu, s usporedbama s propovjedaonicama u Dießenu (Johann Baptist Straub, 1738. - 1739.) i Ehrenhausenu (Philipp Jakob Straub, oko 1753.). To je otvorilo pitanje mogućeg sudjelovanja Philippa Jakoba u radionici starijeg brata na izradi ovog djela.

Martina Ožanić

Fotografije: Miroslav Pavličić